Član : Prijavite se |Registrirajte se |Upload znanja
Tražiti
Demokratija [Izmijeniti ]
Demokratija (grčki: δημοκρατία dēmokratía, bukvalno "vladavina naroda"), u savremenoj upotrebi, je sistem vlasti u kojem građani direktno vrše vlast ili biraju predstavnike iz sebe da bi formirali vladajuće telo, kao što je parlament. Demokratija se ponekad naziva "vladavinom većine". Demokratija je sistem obrade konflikata u kojem ishodi zavise od toga šta učesnici rade, ali nijedna sila ne kontroliše ono što se dešava i njegovi ishodi.
Neizvesnost ishoda je inherentna u demokratiji, zbog čega se sve snage više puta bore za ostvarivanje njihovih interesa, a to je prenošenje moći od grupe ljudi na skup pravila. Zapadna demokratija, koja se razlikuje od one koja je postojala u pre-modernim društvima, generalno se smatra da je nastala u gradskim državama kao što su klasična Atina i rimska republika, gde su različite šeme i stepeni oslobođenja slobodne muške populacije primećeni pre forme nestao na zapadu na početku kasne antike. Engleska reč datira iz 16. veka, od starijih srednjih francuskih i srednjih latinskih ekvivalenata.
Prema političkom naučniku Larryju Diamondu, demokratija se sastoji od četiri ključna elementa: (a) politički sistem za izbor i zamjenu vlade putem slobodnih i poštenih izbora; (b) aktivno učešće ljudi, kao građana, u politici i građanskom životu; (c) zaštita ljudskih prava svih građana i (d) vladavina prava, u kojoj se zakoni i postupci jednako primjenjuju na sve građane.
Termin se pojavio u V veku pre nove ere, kako bi označio političke sisteme koji postoje u grčkim gradskim državama, a naročito Atini, znači "vladavinu naroda", za razliku od aristokracije (峒 蟻 蟻 喂 蟽 蟿 慰 魏 魏 蟻 伪 蟿委 伪, aristokrat 铆 a), što znači "vladavina elite". Dok su te definicije u teoriji u opoziciji, u praksi je razlika istorijski zamagljena. Politički sistem klasične Atine, na primjer, odobrio je demokratsko državljanstvo slobodnim muškarcima i isključio robove i žene od političkog učešća. Godine 1906. Finska je postala prva vlada koja je na nacionalnom nivou prednjačila demokratiju koja je inkluzivnija. U gotovo svim demokratskim vladama kroz drevnu i savremenu istoriju, demokratsko građanstvo se sastojalo od elitne klase, sve do pobede svih odraslih građana u najsavremenijim demokratijama kroz kretanja glasa 19. i 20. veka.
Demokratija se suprotstavlja oblicima vlasti u kojima moć drži pojedinac, kao u apsolutnoj monarhiji, ili gde vlast poseduje mali broj pojedinaca, kao u oligarhiji. Ipak, ove opozicije, nasleđene iz grčke filozofije, sada su dvosmislene, jer savremene vlade imaju mešovite demokratske, oligarhijske i monarhične elemente. Karl Poper je definisao demokratiju za razliku od diktature ili tiranije, fokusirajući se na mogućnosti ljudi da kontrolišu svoje lidere i da ih izbace bez potrebe za revolucijom.
[De facto][The Economist][Saudijska Arabija][Atinska demokratija][Libertarijanizam][Tiranija većine][Chiefdom][Hegemony][Unitary state][Oligarhija][Aristokratija][Plutokratija][Autokratija][Apsolutna monarhija][Legalizam: kineska filozofija][Kapitalizam][Kolonijalizam][Komunizam][Feudalizam][Socijalizam][Globalno upravljanje][Centralna vlada][Svetska vlada][Politika][Politička filozofija][Monarhija][Parlamentarni sistem][Političke nauke][Suverenitet][Ideologija][Grčki jezik][Klasična Atina][Srednji francuski][Ljudska prava][Vladavina zakona][Tyrant]
1.Karakteristike
2.istorija
2.1.Drevno poreklo
2.2.Srednje godine
2.3.Moderna era
2.3.1.Rano moderno doba
2.3.2.18. i 19. vijek
2.3.3.20. i 21. vijeka
3.Merenje demokratije
4.Vrste vladinih demokratija
4.1.Osnovni oblici
4.1.1.Direktno
4.1.2.Predstavnik
4.1.2.1.Parlamentarni odbor
4.1.2.2.Predsednički
4.1.3.Hibridni ili polu-direktni
4.2.Varijante
4.2.1.Ustavna monarhija
4.2.2.Republika
4.2.3.Liberalna demokratija
4.2.4.Socijalistički
4.2.5.Anarhista
4.2.6.Sortiranje
4.2.7.Consociational
4.2.8.Konsenzualna demokratija
4.2.9.Supranacionalno
4.2.10.Inclusive
4.2.11.Participativna politika
4.2.12.Cosmopolitan
4.2.13.Kreativna demokratija
4.2.14.Vođena demokratija
5.Nevladina demokratija
6.Teorija
6.1.Aristotel
6.2.Rana republikanska teorija
6.3.Obrazloženje
6.3.1.Agregativni
6.3.2.Deliberativni
6.3.3.Radikalan
7.Kritika
7.1.Neefikasnosti
7.2.Popularno vladanje kao fasada
7.3.Mob pravila
7.4.Politička nestabilnost
7.5.Fraudulentni izbori
7.6.Opozicija
8.Razvoj
[Upload Više Sadržaj ]


Autorsko pravo @2018 Lxjkh