Demokratija (grčki: δημοκρατία dēmokratía, bukvalno "vladavina naroda"), u savremenoj upotrebi, je sistem vlasti u kojem građani direktno vrše vlast ili biraju predstavnike iz sebe da bi formirali vladajuće telo, kao što je parlament. Demokratija se ponekad naziva "vladavinom većine". Demokratija je sistem obrade konflikata u kojem ishodi zavise od toga šta učesnici rade, ali nijedna sila ne kontroliše ono što se dešava i njegovi ishodi. Neizvesnost ishoda je inherentna u demokratiji, zbog čega se sve snage više puta bore za ostvarivanje njihovih interesa, a to je prenošenje moći od grupe ljudi na skup pravila. Zapadna demokratija, koja se razlikuje od one koja je postojala u pre-modernim društvima, generalno se smatra da je nastala u gradskim državama kao što su klasična Atina i rimska republika, gde su različite šeme i stepeni oslobođenja slobodne muške populacije primećeni pre forme nestao na zapadu na početku kasne antike. Engleska reč datira iz 16. veka, od starijih srednjih francuskih i srednjih latinskih ekvivalenata. Prema političkom naučniku Larryju Diamondu, demokratija se sastoji od četiri ključna elementa: (a) politički sistem za izbor i zamjenu vlade putem slobodnih i poštenih izbora; (b) aktivno učešće ljudi, kao građana, u politici i građanskom životu; (c) zaštita ljudskih prava svih građana i (d) vladavina prava, u kojoj se zakoni i postupci jednako primjenjuju na sve građane. Termin se pojavio u V veku pre nove ere, kako bi označio političke sisteme koji postoje u grčkim gradskim državama, a naročito Atini, znači "vladavinu naroda", za razliku od aristokracije (峒 蟻 蟻 喂 蟽 蟿 慰 魏 魏 蟻 伪 蟿委 伪, aristokrat 铆 a), što znači "vladavina elite". Dok su te definicije u teoriji u opoziciji, u praksi je razlika istorijski zamagljena. Politički sistem klasične Atine, na primjer, odobrio je demokratsko državljanstvo slobodnim muškarcima i isključio robove i žene od političkog učešća. Godine 1906. Finska je postala prva vlada koja je na nacionalnom nivou prednjačila demokratiju koja je inkluzivnija. U gotovo svim demokratskim vladama kroz drevnu i savremenu istoriju, demokratsko građanstvo se sastojalo od elitne klase, sve do pobede svih odraslih građana u najsavremenijim demokratijama kroz kretanja glasa 19. i 20. veka. Demokratija se suprotstavlja oblicima vlasti u kojima moć drži pojedinac, kao u apsolutnoj monarhiji, ili gde vlast poseduje mali broj pojedinaca, kao u oligarhiji. Ipak, ove opozicije, nasleđene iz grčke filozofije, sada su dvosmislene, jer savremene vlade imaju mešovite demokratske, oligarhijske i monarhične elemente. Karl Poper je definisao demokratiju za razliku od diktature ili tiranije, fokusirajući se na mogućnosti ljudi da kontrolišu svoje lidere i da ih izbace bez potrebe za revolucijom. [De facto][The Economist][Saudijska Arabija][Atinska demokratija][Libertarijanizam][Tiranija većine][Chiefdom][Hegemony][Unitary state][Oligarhija][Aristokratija][Plutokratija][Autokratija][Apsolutna monarhija][Legalizam: kineska filozofija][Kapitalizam][Kolonijalizam][Komunizam][Feudalizam][Socijalizam][Globalno upravljanje][Centralna vlada][Svetska vlada][Politika][Politička filozofija][Monarhija][Parlamentarni sistem][Političke nauke][Suverenitet][Ideologija][Grčki jezik][Klasična Atina][Srednji francuski][Ljudska prava][Vladavina zakona][Tyrant] |