Član : Prijavite se |Registrirajte se |Upload znanja
Tražiti
Prvi svetski rat [Izmijeniti ]
Prvi svetski rat (WWI ili WW1), poznat i kao Prvi svetski rat, Veliki rat ili Rat za sve ratove, bio je svetski rat koji potiče od Evrope koji je trajao od 28. jula 1914. do 11. novembra 1918. Više od 70 milion vojnih ljudi, uključujući i 60 miliona Evropljana, mobilisani su u jednom od najvećih ratova u istoriji. Preko devet miliona boraca i sedam miliona civila umrlo je kao posledica rata (uključujući i žrtve velikog broja genocida), stopu zrtava koja je pogoršana tehnološkom i industrijskom sofisticiranošću ratnika i taktičkim zastojem uzrokovanim napornim ratom. To je bio jedan od najsmrtonosnijih sukoba u istoriji i otvorio put za velike političke promjene, uključujući revoluciju u mnogim uključenim narodima. Nerešeni rivalstva i dalje postoje na kraju sukoba doprineli su početku Drugog svjetskog rata tek dvadeset i po godinu dana.Rat je privukao sve velike svetske ekonomske sile, sastavljene u dva suprotstavljena saveza: saveznici (zasnovani na Trojnoj entitetiji Ruske imperije, Francuskoj trećoj republici i Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Irske) nasuprot centralnim vlastima Njemačka i Austrija-Mađarska. Iako je Italija bila članica Trojne alijanse uz Nemačku i Austro-Ugarsku, ona se nije pridružila centralnim vlastima, pošto je Austro-Ugarska uvela ofanzivu na uslove saveza. Ove saveze su reorganizovane i proširene jer su u rat ušle još nacija: Italija, Japan i Sjedinjene Američke Države su se pridružile saveznicima, dok su Osmanlijsko carstvo i Bugarska pristupile centralnim silama.Okidač za rat je bio atentat nadvojvode Franca Ferdinanda iz Austrije, naslednika presto Austro-Ugarske, jugoslovenskog nacionalista Gavrila Principa u Sarajevu 28. juna 1914. godine.Ovo je pokrenulo diplomatsku krizu kada je Austrija-Mađarska dostavila ultimatum Kraljevini Srbiji, a pozvali su se na međunarodne saveze koji su nastali tokom prethodnih decenija. Za nekoliko sedmica velike sile su bile u ratu, a sukob se ubrzo širio širom svijeta.Rusija je prva naredila delimičnu mobilizaciju svoje vojske 24. i 25. jula, a kada je 28. jula Austro-Ugarska proglasila rat protiv Srbije, Rusija je 30. jula proglasila opću mobilizaciju. Nemačka je predstavila ultimatum Rusiji da demobilizira, a kada je to odbijeno, 1. avgusta je objavio rat protiv Rusije. Premašćen je na istočnom frontu, Rusija je pozvala svog trojnog entiteta da Francuska otvori drugi front na zapadu. Preko četrdeset godina ranije 1870. godine, Franko-pruski rat je okončao drugo francusko carstvo i Francuska je ujedinila pokrajine Alzas-Lorena u jedinstvenu Njemačku. Gadkost zbog tog poraza i odlučnost da povrate Alzas-Lorena učinili su prihvatanje molbe Rusije za pomoć lakim izborom, tako da je Francuska počela punoj mobilizaciji 1. avgusta, a 3. avgusta Njemačka je objavila rat protiv Francuske. Granica između Francuske i Njemačke bila je snažno utvrđena sa obe strane, tako da, prema planu Schlieffen, Nemačka je tada napala neutralne Belgije i Luksemburga pre nego što je krenula prema Francuskoj sa sjevera, što je dovelo do toga da Ujedinjeno kraljevstvo 4. avgusta proglasi rat protiv Njemačke zbog povreda belgijske neutralnosti. Nakon što je nemački marš u Parizu bio zaustavljen u bitci kod Marne, ono što je postalo poznato kao Zapadni front usao je u bitku od ishrane, sa linijom rova ​​koji se malo mijenjao sve do 1917. godine. Na istočnom frontu, ruska vojska je vodila uspješnu kampanju protiv austro-ugarske, ali su Nemci zaustavili invaziju na istočnu Prusiju u bitkama Tannenberga i Masurijskih jezera.U novembru 1914. Otomansko carstvo pridružilo se centralnim silama, otvarajući fronte na Kavkazu, Mesopotamiju i Sinaj. Godine 1915. Italija se pridružila saveznicima i Bugarskoj pridružila se centralnim vlastima; Rumunija se pridružila saveznicima 1916. godine, kao i Sjedinjene Države 1917. godine.Ruska vlada srušila se u martu 1917. godine, a revolucija u novembru, nakon čega je uslijedio još jedan vojni poraz, dovodio je Rusima na uslove Centralne sile putem Brest-Litovskog ugovora, što je Nemcima dalo značajnu pobjedu. Nakon zapanjujuće nemačke ofanzive duž zapadnog fronta u proleće 1918. godine, saveznici su se okupili i vratili Nemce u niz uspešnih ofanziva. 4. novembra 1918. austrougarsko carstvo pristalo je na primirje, a Nemačka, koja je imala svoje probleme sa revolucionarima, pristala je na primirje 11. novembra 1918., završavajući rat u pobjedi saveznika.Do kraja rata ili ubrzo nakon toga, Nemačko carstvo, Rusko carstvo, Austro-ugarsko carstvo i Otomansko carstvo su prestale da postoje. Nacionalne granice su preuređene, a nekoliko nezavisnih država je obnovljeno ili stvoreno, a nemačke kolonije su podeljene među pobednicima. Tokom Pariške mirovne konferencije iz 1919. godine Velika četvrta (Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Države i Italija) nametnula su svoje uslove u nizu ugovora. Formirana je Liga naroda sa ciljem da se spreči ponavljanje takvog sukoba. Ovaj napor nije uspeo, a ekonomska depresija, obnovljeni nacionalizam, oslabljene države sljednice i osjećaji poniženja (posebno u Njemačkoj) na kraju su doprineli početku Drugog svjetskog rata..
[Druga industrijska revolucija][Drugi svetski rat][Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]
1.Imena
2.Pozadina
2.1.Političke i vojne saveze
2.2.Trka oružja
2.3.Sukobi na Balkanu
3.Prelude
3.1.Atentat Sarajevo
3.2.Širenje nasilja u Bosni i Hercegovini
3.3.Julska kriza
4.Napredak rata
4.1.Otvaranje neprijateljstava
4.1.1.Zanemarenje među centralnim vlastima
4.1.2.Kampanja Srbije
4.1.3.Nemačke snage u Belgiji i Francuskoj
4.1.4.Aziji i Pacifiku
4.1.5.Afričke kampanje
4.1.6.Indijska podrška saveznicima
4.2.Zapadni front
4.2.1.Počinje ronjenje
4.2.2.Nastavak ratnog rata
4.3.Pomorski rat
4.4.Južne pozorišta
4.4.1.Rat na Balkanu
4.4.2.Otomansko carstvo
4.4.3.Italijansko učešće
4.4.4.Rumunsko učešće
4.5.Istočni front
4.5.1.Inicijalne akcije
4.5.2.Ruska revolucija
4.5.3.Čehoslovačka Legija
4.6.Centralne ovlasti mira
4.7.1917-1918
4.7.1.Događaji u 1917
4.7.2.Konflikt Otomanskog carstva, 1917-1918
4.7.3.15. avgusta 1917: Ponudu mira od strane pape
4.7.4.Ulazak Sjedinjenih Država
4.7.5.German Spring Offensive iz 1918
4.7.6.Nove države u ratnoj zoni
4.8.Pobjeda saveznika: ljeto 1918. godine
4.8.1.Stotine dana ofanzivno
4.8.2.Armije i kapitulacije
5.Posljedica
5.1.Formalni završetak rata
5.2.Mirovni sporazumi i nacionalne granice
5.3.Nacionalni identiteti
5.4.Zdravstveni efekti
6.Tehnologija
6.1.Prizemni rat
6.2.Naval
6.3.Avijacija
7.Ratni zločini
7.1.Incidenti Baralonga
7.2.Torpedoing HMHS Llandovery Castle
7.3.Hemijsko oružje u ratu
7.4.Genocid i etničko čišćenje
7.4.1.Rusko carstvo
7.5.Silovanje iz Belgije
8.Iskustva vojnika
8.1.Ratni zarobljenici
8.2.Vojni atašei i ratni dopisnici
9.Podrška i protivljenje ratu
9.1.Podrška
9.2.Opozicija
9.2.1.Vatrogasci
9.2.2.Vatrogasci u Kanadi
9.2.3.Obraćanje u Australiji
9.2.4.Upozorenje u Britaniji
9.3.Diplomatija
10.Legacy i sećanje
10.1.Historiografija
10.2.Memorije
10.3.Kulturna memorija
10.4.Socijalna trauma
10.5.Nezadovoljstvo u Njemačkoj
10.6.Ekonomski efekti
[Upload Više Sadržaj ]


Autorsko pravo @2018 Lxjkh